Hrvatski rukometaši veliku su većinu svojih utakmica na ovom SP odigrali u zagrebačkoj Areni u kojoj su nošeni glasnom podrškom s tribina ostvarili nekoliko velikih pobjeda, protiv Islanda, Slovenije, Mađarske i Francuske, kojima su nadmašili očekivanja te nakon 16 godina stigli do svjetskog finala. Iako je u nedjeljnom finalu protiv Danske, koja je osvojila četvrto uzastopno zlato, Hrvatska čitavu utakmicu bila u podređenom položaju, ovacije igračima na povratku najbolji su dokaz tome kako navijači nisu ostali razočarani takvim raspletom. Glavni zagrebački trg bio je potpuno ispunjen, a atmosfera je sličila onoj iz srpnja 2018. prilikom povratka nogometne reprezentacije također nakon osvajanja svjetskog srebra. - Vi ste potpuno lud narod! Volim Vas, volim svoju momčad, ali najviše volim Pešića - kazao je izbornik Dagur Sigurdsson okupljenima na Trgu.&nbsp; Upravo je vratar Ivan Pešić, koji je objavio kako se nastupom na ovom SP-u oprostio od igranja za reprezentaciju, svojim obranama u završnici četvrtfinalnog dvoboja protiv Mađarske omogućio Hrvatskoj borbu za medalju. - Hvala vam svima jer bez vas ovaj uspjeh ne bi bio moguć. Vjerojatno ću tek za desetak dana biti svjestan što smo napravili. Nadam se kako će buduće generacije uz vas ići dalje - kazao je Pešić. Od reprezentacije se ovim srebrom oprostio i dugogodišnji kapetan te jedan od najboljih rukometaša svijeta u posljednja dva desetljeća Domagoj Duvnjak. - Ova ekipa ne bi ušla u finale bez vas. To je sigurno. Budite podrška ovim dečkima u budućnosti, što god se dogodilo - poručio je Duvnjak navijačima. Navijači su se na Trgu počeli skupljati već u ranim poslijepodnevnim satima, a dok su čekali dolazak nacionalnih sportskih heroja, za dobru atmosferu brinuli su se Daleka obala, Zaprešić Boysi i Prljavo kazalište, dok je sveopće veselje nastupilo kada se pristiglim rukometašima na pozornici pridružio Marko Perković Thompson. (h/hoo/vk)

U prvom planu Igor Karačić (foto: FaH / D. Senčar)

Zagreb, 3. veljače 2025. - Više od pedeset tisuća navijača na središnjem je zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića dočekalo hrvatsku mušku rukometnu reprezentaciju koja je osvojila srebrnu medalju na netom završenom Svjetskom prvenstvu kojem je i naša zemlja bila sudomaćin

Veličanstven doček svjetskih rukometnih doprvaka na središnjem trgu u Zagrebu; navijači stigli iz cijele Hrvatske, ali i iz susjednih država

Kustiću, koji je i aktualni dopredsjednik HOO-a, ovo je drugi mandat na čelu HNS-a. Vodeću dužnost preuzeo je u srpnju 2021. godine, zamijenivši Davora Šukera.U radu skupštine sudjelovala su 64 od 75 zastupnika, a oni su jednoglasno izabrali i novi Izvršni odbor HNS-a koji i dalje čine: Đuro Bukvić, Nenad Črnko, Nenad Horvatić, Davor Ivić, Ante Kulušić, Josip Kuterovac, Drago Lucić, Robert Markulin, Damir Mišković, Slavko Prišćan, Božidar Šikić, Ile Topuzović, Ante Vučemilović-Šimunović, Darko Raić Sudar i Mario Smodlaka. Novi član Izvršnog odbora je Kristijan Antolović, koji je u izvršnoj vlasti zamijenio dosadašnjeg člana Matu Kljajića.Prvi dopredsjednik HNS-a ostaje Ante Vučemilović-Šimunović, novi dopredsjednici su Nenad Horvatić, Davor Ivić i Ile Topuzović, Damir Mišković ostaje dopredsjednik kao i u prošlom sazivu. - Čast mi je i ponos biti predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza. Napraviti ovakve rezultate, pokrenuti ovoliko projekata u infrastrukturi, to je nešto sjajno. Zahvalio bih predsjednicima UEFA-e Čeferinu i FIFA-e Infantinu na velikoj podršci koju imamo od UEFA-e i FFIFA-e. Naravno da me veseli projekt izgradnje nogometnog kampa, oko kojeg možda u startu nije bilo puno optimizma. Rekao sam da nećemo stavljati kamene temeljce nego biti konkretni. Zahvaljujem Vladi koja je dala veliku podršku, kao i gradu Velikoj Gorici koji je bio jedinstven u potpori ovog projekta. Vjerujem da ćemo početkom travnja krenuti s radovima i to je nešto uistinu posebno. Kada sam dobio vaše povjerenje prije tri i pol godine, to sam najavio, i drago mi je da ispunjavamo to obećanje. Jedinstvo koje pokazujemo u ove četiri godine je meni veliko zadovoljstvo i oni dovode do ovakvih rezultata. Zajedništvo je svima nama na ponos - rekao je Marijan Kustić. Skupštinu su nazočnošću uveličali predstavnica FIFA-e Marion Gavat, regionalna koordinatorica u odjelu za nacionalne saveze, voditelj odjela za nacionalne saveze UEFA-e Mario Georgiou, glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora Siniša Krajač, počasni predsjednici HNS-a Branko Mikša i Mladen Vedriš, izbornik Vatrenih Zlatko Dalić, izvršni dopredsjednik Hrvatskog vaterpolskog saveza Perica Bukić i predsjednik Hrvatskog košarkaškog saveza Nikola Rukavina. - Uvijek mi je zadovoljstvo doći na skupštinu HNS-a jer njena odličja dovoljno govore o radu HNS-a. HOO i olimpijska obitelj poštuju vaše rezultate, što dokazuje i činjenica da je vaš predsjednik postao dopredsjednik naše organizacije, što je i nama na čast, a vjerujem i vama. Pozdravljamo dobru dosadašnju suradnju i radujemo se još i boljoj u budućnosti. HNS je primjer kontinuiteta, od onog administrativnog do vođenja momčadi na terenu - izjavio je Siniša Krajač. (h/hoo/vk) Hrvatski olimpijski odbor (HOO) čestita Marijanu Kustiću na novom predsjedničkom mandatu u Hrvatskom nogometnom savezu i želi mu nastavak uspješnog rada za dobrobit najpopularnijeg sporta u Hrvata!

clanci-slike/Marijan-Kustić-novi-mandat.jpg

Zagreb, 3. veljače 2025. - Aktualnom predsjedniku Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) Marijanu Kustiću stigla je vrlo konkretna potvrda uspješnog i kvalitetnog rada. Jednoglasnom podrškom na Izbornoj skupštini HNS-a, održanoj u ponedjeljak u zagrebačkom hotelu Westin, dobio je novi četverogodišnji mandat na čelu krovne udruge hrvatskog nogometa.&nbsp;

Marijanu Kustiću novi predsjednički mandat u Hrvatskom nogometnom savezu kao potvrda uspješnosti i izvrsnog rada HNS-a

Predsjednik Beniamino Quintieri i izvršna direktorica Antonella Baldino ilustrirali su posebnost Instituta, jedine javne banke u Europi koja pruža financijsku potporu lokalnim vlastima, sportskim organizacijama, sveučilištima, vjerskim tijelima, neprofitnim organizacijama i privatnim tvrtkama koje ulažu u sport i kulturu. Predsjednik HOO-a Mateša pokazao je veliku zainteresiranost za poslovni model koji prakticira "Istituto per il Credito Sportivo e Culturale S.p.A.". Pozorno je saslušao informacije o funkcioniranje banke, s namjerom da je predloži kao primjer koji se može pokrenuti i u Hrvatskoj, kako bi poticao nova ulaganja u sport i kulturu, za dobrobit lokalnih zajednica i cjelokupne države. (icsc/hoo/vk)

Beniamino Quintieri, Antonella Baldino i Zlatko Mateša (foto: ICSC)

Rim, 31. siječnja 2025. - Talijanski “Istituto per il Credito Sportivo e Culturale S.p.A.” ugostio je predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora i bivšeg predsjednika Vlade RH Zlatka Matešu, kako bi predstavio aktivnosti banke i prenio iskustva stečena tijekom godina financiranja sektora sporta i kulture.

Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša sastao se u Rimu s čelnicima ICSC-a, javne banke za financiranje sporta i kulture

Posljednjih mjeseci sve veće zanimanje sportske javnosti izaziva interaktivna knjiga Olimpijska početnica Ane Popovčić, bivše državne prvakinje i reprezentativke u mačevanju, a danas voditeljice Odbora za promicanje tekovina olimpizma, olimpijskog pokreta i znanstvenih dostignuća u sportu pri Hrvatskoj olimpijskoj akademiji. Autorica je u početku planirala napraviti knjižicu od 15 stranica, no ona je na kraju prerasla u knjigu od 300 stranica koja, između ostaloga, sadrži i različite zadatke, kviz pitanja, bojanke i križaljke. I puno je više od početnice...- Ja sam se zaposlila u Hrvatskoj olimpijskoj akademiji 2018. godine, ali sam već dugo godina prije toga bila suradnica, čak sam bila i predavačica olimpijskog obrazovanja, što je prije bio obavezan predmet za sve koji su se obrazovali u našim programima za osposobljavanje. Počela sam tada gledati naše projekte i razvijati radionice i shvatila da se neke stvari ne mogu prezentirati ni kroz igru ni kroz priču, nego samo vizualno, a to su onda aplikacija ili knjiga. Zapravo sam krenula u pisanje knjige jer mi je nedostajalo materijala za rad. Ja sam uistinu mislila da će to biti neka mala knjižica od 15 stranica, da bih na kraju napravila knjigu od&nbsp;skoro 300 stranica. Kad sam se, primjerice, sjetila da bi trebala napraviti poglavlje o Hrvatskoj, pa vidjela koliko se samo tu može napisati… Tako je knjiga rasla i nekoliko puta sam je „završavala“, ali bih se uvijek sjetila još nečega što bi trebalo ubaciti, čak i kad je knjiga već bila na lekturi. No ilustratorica knjige Lara Žigić je sve presjekla jer kada sam joj rekla da bih ubacila još nešto, ona je rekla: „Ne bi!“ Zbog svega toga, a naročito zbog pandemije koronavirusa, knjiga je dosta dugo nastajala i na kraju narasla na 300 stranica - pojašnjava Ana Popovčić. Čak i ljudi koji se vrlo ozbiljno ili profesionalno prate sportom i olimpizam pronaći će u toj „dječjoj knjizi“ jako puno podataka koje prije nisu znali i koji će ih čak i iznenaditi.- To uopće nije samo knjiga za djecu. Ono što je za djecu jest pristup kroz rješavanje zadataka. Ali što se tiče informacija i podataka, uopće nije za djecu. To je predmet koji ja predajem pa sam htjela u knjizi imati neke osnovne podatke, koji jesu proširena opća kultura, jer i ljudi koji se ozbiljno bave sportom sigurno ne znaju sve podatke koji su u knjizi. Čak su mi i pojedini profesori s Kineziološkog fakulteta rekli da ne znaju sve te podatke.&nbsp; U predgovoru knjige autorica je napisala da je olimpizam mnogo više od sporta. No što je danas olimpizam i u kojoj se mjeri ta ideja promijenila kroz povijest? Olimpijske igre već odavno ne zaustavljaju ratne sukobe.&nbsp;- Ja jako volim antičke olimpijske igre i u to vrijeme olimpijske igre doista jesu zaustavljale ratove. Naravno, i tada je bilo onih koji su to kršili, pa su plaćali kazne ili nisu smjeli nastupati. Ali što se tiče modernih olimpijskih igara, one nažalost nisu zaustavile nijedan rat, one u modernom svijetu tu snagu nemaju. Treba imati na umu da su moderne olimpijske igre nastale u 19. stoljeću i da su produkt optimizma 19. stoljeća, kada Europa dugo već nije imala rat na svom teritoriju i kada je imala jako velik tehnološki napredak. Zato se to razdoblje prije Prvog svjetskog rata i zove Belle Époque (lijepo doba) i tada se vjerovalo da smo uistinu na putu prema savršenom društvu. Pierre de Coubertin je izdanak takvog društva i na idealima njegova vremena i vremena koje ponovno otkriva sport nastaje i međunarodni olimpijski pokret koji je, zapravo, utopijski. On je toliko lijepo zamišljen, Olimpijska povelja je toliko predivno napisana da vam kad čitate temeljna načela olimpizma krenu suze na oči. To je napisano na razini religije jer sport uistinu ima tu snagu da spaja ljude. Cilj je bio stvoriti društvo bez ratova, no vrlo brzo je Prvi svjetski rat pokazao da olimpizam ne može spriječiti ratove.&nbsp;&nbsp; Spomenuti otac modernog olimpizma, barun Pierre de Coubertin, bi u današnje vrijeme vjerojatno bio smatran ženomrscem, ne samo zato što na prvim modernim&nbsp;Olimpijskim igrama 1896. u Ateni žene nisu smjele nastupati.- Ma, nije on bio ženomrzac. On je bio izdanak svojeg vremena, bio je stariji gospodin s kraja 19. stoljeća koji je imao stavove o ženskom rodu koji su u to vrijeme bili uobičajeni. Tada nije postojala politička korektnost. Kako je stario točno se vidjelo kako ga vrijeme gazi. Na primjer, on je bio jako protiv zimskih olimpijskih igara. Još je donekle mogao podnositi nordijske sportove, ali je bio alergičan na alpsko skijanje jer ga je povezivao s mondenim šminkerima, a to su uglavnom bili bogati Englezi koji su ga neopisivo iritirali. Prve Zimske olimpijske igre održane su 1924. godine u Chamonixu, a te je godine domaćin Olimpijskih igara bio Pariz. Francusko ministarstvo gospodarstva je inzistiralo da se napravi taj demonstracijski tjedan zimskih sportova, da bi potaknuli zimski turizam. Međunarodni olimpijski odbor je na to pristao i taj je tjedan bio toliko uspješan da je na kraju i Coubertin shvatio da se više ne može boriti protiv toga. Što se tiče žena, u to vrijeme se smatralo da se žene nisu sposobne se baviti sportom, Coubertin je govorio da je ženama mjesto u gledalištu, da trebaju samo podržavati sportaše koji se natječu, ali i njega treba gledati kao normalno ljudsko biće sa svojim pozitivnim i negativnim stranama.&nbsp; A odnos prema ženama i zimskim sportovima nisu bile njegove jedine, uvjetno govoreći, negativne strane.- Da. Nije baš najbolje ostarjelo ni ono njegovo forsiranje umjetničkih natjecanja na olimpijskim igrama. On je to silno forsirao, ali to zapravo nikad nije zaživjelo kao natjecanje. On je&nbsp;zapamćen i kao osvajač zlatne medalje u književnosti za jednu svoju pjesmu u Stockholmu 1912. godine, iako organizatori nisu htjeli imati umjetnička natjecanja na Igrama. No Coubertin je toliko na tome inzistirao da je sam organizirao umjetnička natjecanja, a adresa na koju su se slali umjetnički radovi je bio njegov stan u Parizu i nije poznato tko je osim njega bio u žiriju. No to je istovremeno i čovjek koji je napisao Olimpijsku povelju i dizajnirao olimpijske krugove, valjda najpoznatiji dizajn modernog dobe, iako uopće nije bio dizajner. Ali, eto, nitko nije savršen. Jedno poglavlje u Olimpijskoj početnici posvećeno je i rodnoj ravnopravnosti na olimpijskim grama, no autorici nije bila namjera forsirati političku korektnost u edukativnu knjigu.- Još mi to nitko nije prigovorio, ali vezano za to postoji jedna anegdota. Igor Boraska je vidio knjigu prije objave i negdje pred kraj gdje su oni tradicionalni hrvatski sportovi on nije prepoznao picigin, zato što je na ilustraciji djevojka koja igra picigin. Mi, možda, nismo naviknuti vidjeti neke stvari u drugom rodu. Ne treba to forsirati, ali treba priznati ono što jest jer nevjerojatna istina je da su tek na ovim Olimpijskim igrama u Parizu kvote za muškarce i žene bile jednake. Treba stvari nazvati svojim imenom i prikazati onakvima kakve one jesu.&nbsp; U knjizi se spominju i neki bizarni sportovi koji su nekad davno bili na programu olimpijskih igara. Kao povjesničarka sporta, Ana Popovčić ima i svoje viđenje inflacije novih sportova na igrama u zadnjih nekoliko ciklusa. Jesu li oni uistinu približili olimpijske igre novim generacijama?- Statistike gledanosti kažu da je to bilo opravdano, iako je to jako teško i kontroverzno pitanje. Kad razmišljam o tome, pitam se koliko ti novi sportovi uopće dobivaju svojim prisustvom na olimpijskim igrama. Što će jednom breakdanceu ili skateboardingu olimpijske igre? I u samoj skateboard zajednici su dvojake emocije o njihovu prisustvu na olimpijskim igrama. Olimpijske igre imaju svoju formu koja, zapravo, nije potpuno u skladu s tim urbanim i slobodnijim pristupom koji oni imaju u sebi. To donekle možemo vidjeti na primjeru snowboarda, koji je prvi put na Zimskim olimpijskim igrama bio 1998. Međunarodni olimpijski odbor se jako borio protiv toga, nije ih htio uključiti, ali na kraju ipak je. Bio je to hit sport, privukao je puno novih gledatelja i tada je prvi put MOO prepoznao da je to način na koji se mlada publika može uključiti u praćenje olimpijskih igara. Ali, s druge strane, po meni je snowboarding izgubio onu svoju privlačnu rubnost i sada je sportski mainstream. Ne znam ni sama koji je moj stav o tome. No ja sam jako protiv toga da se neki tradicionalni sportovi izbace iz olimpijskog programa. Prije par godina je bilo čak govora o tome da se izbaci hrvanje, što je stvarno zastrašujuće. To je jako, jako tanka linija i teško je ići nekim putem da se ostane moderan, da se ostane relevantan, da se ipak ne izgubi mlađa populacija. Ne može se tu biti prerigidan, ali ne treba tu ni previše popustiti jer ako se stvarno pretvaramo u nešto što nema veze s onim što je originalno zamišljeno, to isto nema smisla.&nbsp; Sve navedeno ima puno veze s onime čime se bavi i Odbor za promicanje olimpizma u Hrvatskoj olimpijskoj akademiji na čijem je čelu Ana Popovčić.- Imamo jako puno projekata, usko surađujemo s Međunarodnom olimpijskom akademijom, čije sjedište se nalazi u Grčkoj. Oni imaju jako puno programa, a ja sam zadužena za organizaciju Međunarodnog olimpijskog dana u Hrvatskoj. Surađujemo s raznim drugim ustanovama i udrugama, imamo natječaj s Hrvatski školskim sportskim savezom, a ono što je primarno jest promocija olimpizma i olimpijskih vrijednosti. Imamo program za vrtiće, za osnovne i srednje škole. U početku sam sama držala seminare po školama, no ubrzo sam shvatila da mi treba ekipa edukatora. Napravila sam tada prvi seminar za edukatore i do sada ih je bilo četiri, jedan u Rijeci, a ostali u Zagrebu. Ideja je da se školuju edukatori koji provode radionice. HOA želi imati svoje edukatore koje može slati kad nas netko zove da dođemo na različite festivale i u škole, a druga ideja je bila da se školuju i sami učitelji i nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture, da dobiju certifikat i da oni sami mogu provoditi te radionice Olimpizam je neosporno vrlo važna i zanimljiva tema, pa bi možda trebao biti i dio redovite&nbsp;nastave fizičke i zdravstvene kulture u školama. Možda bi trebalo čak i ocjenjivati znanje iz tog područja.- Moja je kći učenica šestog razreda pa gledam kako je koncipiran školski program i mislim da je, primjerice, povijest jako loše koncipirana i imam dojam da ljudi koji su pisali te udžbenike nikad nisu predavali u školama djeci tog uzrasta. U konačnici, sve ovisi o nastavniku, a moja kći srećom ima odličnog profesora. Ja se, inače, grozim toga da se učenici dodatno opterećuju i da sada još moraju „biflati“ o nekakvim sportovima, ljudima, godinama, događajima... No mislim da bi to svakako trebalo biti plasirano u školama jer olimpizam je interdisciplinaran predmet koji može biti i na satu tjelesne i zdravstvene kulture, i na satu povijesti, i na satu hrvatskog, i na satu zemljopisa. Dakle, on ima jako puno pipaka koji se mogu bilo gdje zakvačiti i zapravo je sve to jako zanimljivo. Ja bih voljela da se olimpizam plasira djeci na interesantan način, da rade neke projekte, da sami istražuju olimpijce i nešto što ih zanima iz olimpijske povijesti jer tu ima jako zanimljivih i inspirativnih priča poput primjera fair playa. Ili možda primjeri varanja u sportu, to je također zanimljivo. Sigurna sam da se to djeci može približiti na zanimljiv način, no ne bih voljela da se to ocjenjuje jer ne bih htjela da to djeci postane odbojno. Iako, to je i jedan dio opće kulture i bilo bi lijepo i korisno da neke osnove olimpizma znaju svi učenici u školama, smatra Ana Popovčić.

To je interdisciplinaran predmet koji može biti i na satu tjelesne i zdravstvene kulture, i na satu povijesti, i na satu hrvatskog jezika, i na satu zemljopisa, kaže autorica knjige Olimpijska početnica

Ana Popovčić: Bilo bi lijepo i korisno da osnove olimpizma znaju svi učenici u školama

Hrvatski odbojkaški savez ove je sezone pokrenuo vrlo zanimljiv projekt u koji je od samog početka uključen i Hrvatski olimpijski odbor. Oformljen je Cro Team, ekipa koja okuplja najtalentiranije mlade hrvatske odbojkašice. Treniraju u Zagrebu, žive zajedno, idu u istu školu, o njima brinu razni stručnjaci, a prva trenerica je Svetlana Ilić. Bivša odbojkašica Rijeke imala je bogatu igračku karijeru koju je okončala u 38. godini, a prošla je lige u Italiji, Srbiji, Rusiji i Belgiji. - Odmah nakon završetka igračke karijere u Belgiji uskočila sam u trenerske vode. Četiri godine bila sam pomoćnica izborniku belgijske reprezentacije koji mi je i predložio da ostanem u odbojci. Potom sam 2009. godine postala trenerica Vollero Züricha, bila i izbornica švicarske reprezentacije. Trenirala sam i moskovski Dinamo, radila u Srbiji i Indoneziji, a osim reprezentacija Belgije i Švicarske vodila sam i Austriju. Prošle sam sezone bila trener u švicarskoj Volleyball Academy - priča nam u uvodu Svetlana Ilić Ceca. Jasno je da s tako bogatim iskustvom u radu i s mladima bila idealan izbor za ambiciozan i dugoročni projekt Cro Teama. Djevojke se natječu u Prvoj ligi, a Ilić sa svojim asistentima ima zadatak odgajati i stvarati igračice koje su budućnost hrvatske odbojke. Cro Team nije iznimka u svijetu odbojke, takve primjere možemo naći i u drugim zemljama. Zanimalo nas je kako je došlo do suradnje s HOS-om i povratka u Hrvatsku. - Sve se dogodilo igrom slučaja. Za ideju o Cro Teamu sam čula puno prije nego što je došlo do razgovora s čelnicima saveza. Još prije nego što je Frane Žanić postao predsjednik HOS-a, mi smo se viđali po Europi, na raznim turnirima i utakmicama. U to vrijeme radila sam u Austriji, a tad smo u pauzama, po kavama, razmjenjivali ideje, kao što to sportski djelatnici i rade. Sjećam se da smo razgovarali koliko Hrvatska ima mladih, talentiranih igrača i kako bi bilo sjajno stvoriti neki sustav za njih, kao što to rade Italija, Francuska, Turska, Njemačka. Nakon nekoliko godina pojavila se mogućnost da se takva ideja zaista zaživi u Hrvatskoj, pojasnila nam je Ilić koja je nakon tri desetljeća provedenih u inozemstvu, poželjela vratiti u Hrvatsku. - Kad smo bili puno mlađi, šalili smo se da si u ozbiljnim godinama kad te počne vući povratak u domovinu. Dobrim dijelom to presudilo. Nakon 15 godina rada u Švicarskoj, opet me čeka novi sportski izazov. Priča o Cro Teamu je za mene bila vrlo zanimljiva, s više aspekata, a ponajprije sportskog. S obzirom na to da je Ilić radila s mladima u Belgiji, Austriji i Švicarskoj, zanimala nas je usporedba hrvatskih i europskih mladih igračica. - Ne znam kako će ovo netko razumjeti, ali sigurno su naše igračice puno talentiranije, naročito u fizičkoj domeni. Još uvijek je puno talenta na našoj strani. Sigurna sam da jedini put razvoja vodi kroz veliki sustav, kroz rad i puno odricanja. Ne mislim da je netko u prednosti po talentu u odnosu na nas, ali dug je put od potencijala do gotovog proizvoda. Ipak, svjetske velesile kao što su Italija, Brazil, SAD, Kina i Japan imaju nešto s čime se Hrvatska ne može nositi. - Njihova baza igračica je svakako veća. Ne zaostajemo po fizičkom potencijalu, ali upitna je širina naše baze. No, mi imamo nešto drukčije, imamo vic i 'živac' za sport. No, ističem, niti samo potencijal niti samo rad ne stvaraju igrača, stvara ga prije svega sustav. Svi se nekako lovimo za uvjete za rad, ne možemo pobjeći od toga da bez kvalitetnih uvjeta nije jednostavno u Hrvatskoj stvoriti igračicu koja će, poput nekih iz stare garde, doseći razinu Svjetskog prvenstva, europskog finala, olimpijskih igara. Da skratim – treba nas više, treba nam više organiziranog rada i onda svakako imamo svoju priliku. Bit će prilike za organizirani rad jer je dogovor s HOS-om dugoročan. - Načelno smo se dogovorili na četiri godine, a želja je da plan živi i dulje, poslije mene. Ne znam kako će biti dalje, naučila sam ići korak po korak. Želja nam je u ove četiri godine stvoriti bazu Cro Teama i svake dvije godine ubacivati nove igračice. Imamo generacijskih rupa, želja nam je stvoriti sustav iz kojeg ćemo crpiti ono što je hrvatska odbojka nekad imala. Cro Team igra van konkurencije u nominalno drugoj hrvatskoj ligi i zasad je bez pobjede. No, to je realnost s kojom se djevojke s 14, 15 godina moraju susresti po prvi put u životu. - Stvaranje igrača je proces koji se sastoji iz puno manjih sustava, ideja da igraju bilo kakvu ligu je svakako dio procesa njihovog odrastanja. Drugi rang natjecanja je za njih prilično krupan zalogaj i rezultat nas zasad u tolikoj mjeri ne zanima. U prvoj godini moraju naučiti kakav je život sportaša koji ide putom da postane vrhunski. Nije jednostavno odvojiti dijete od doma u 14. godini, bez pažnje i brige na koju su navikli kod kuće. Trebaju naučiti živjeti kao sportaši, svladati sve nepoznanice, strahove, na koji način uskladiti obveze da bi tijelo i glava to izdržali. Idu u školu, imaju dva treninga dnevno. Ekipa igra izvan konkurencije, a suparnice su ponekad i dvostruko starije od igračica Cro Teama.- To što igraju Prvu ligu znači da imaju veliki cilj ispred sebe. Nemaju rezultatsko opterećenje, u ovom trenutku ne znači pobijede li ili izgube, rezultat utakmice nije primaran. Ali, ambicije im sljedeće godine moraju rasti. Ideja je da ova ekipa za dvije godine igra Super ligu, pratit ćemo kroz četiri godine njihov razvoj. Trebaju im dobri treninzi, ali i utakmice jer to je mjesto gdje se može provjeriti trening. Nema nikakvih pritužbi na uvjete za treninge Cro Teama. &nbsp;- Jako sam zadovoljna uvjetima. Treniramo na Velesajmu, dvoranu imamo na raspolaganju koliko treba. O igračicama brine peteročlani stručni stožer, tu je fizioterapeut na raspolaganju 24 sata, team managerica koja živi s igračicama i brine o svim detaljima. Škola je izašla u susret pa imamo vremena za dva treninga dnevno, sve je usklađeno. O tjelesnoj pripremi brine Pero Kuterovac, suvišno je govoriti kakav je to stručnjak. Hrvatski sport jako dobro prepoznaje njegovo ime i kvalitetu. Ni jedan mladi sportaš nije mogao dobiti bolju priliku za fizički razvoj. I trenerica Ilić je vođena sportskom ambicijom vrlo rano napustila roditeljski dom u Modriči i preselila u Rijeku.- Došla sam s nepunih 15 godina u Rijeku. Odavno sam prestala uspoređivati, jer svako vrijeme ima svoju priču. U ekipi smo imali glavnog i pomoćnog trenera i to je bilo to. Tada nije postojala specijalizacija ni u trenerskom poslu, ni u igračkom. Nisu bile striktno definirane pozicije, morali smo svi sve znati. Kao glavni trener Cro Teama imam nekoliko suradnika i ne moram raditi sama. Naši treneri su prije bili 'sve u 1'. Teško je napraviti paralelu jer je i život drugačiji, sad je sve puno više strukturirano, od dječjeg i privatnog pa do sportskog života. Danas postoji puno više mogućnosti i djecu je teško zadržati na priči koju su izabrali. Čini mi se da su puno posvećeniji, usmjereniji u ovom trenutku. Ja u 15. godini nisam mislila da ću postati vrhunski igrač, trenirala sam odbojku jer sam je voljela. A danas djeca od ranog doba imaju kalkulaciju da žele biti vrhunski sportaši. Put od mladog talenta do vrhunske igračice nije za svakog isti. &nbsp;- To je vrlo individualno. Trebaju proći fizički, tehnički, taktički razvoj, uzmimo i taj 'mental coaching' koji se danas ne može zaobići. Osam godina, dva olimpijska ciklusa trebaju da se stvari stave na svoje mjesto, da igračice s 22, 23 godine krenu u ozbiljna natjecanja, lige poput poljske, turske, talijanske, ruske i traju desetak reprezentativnih godina. Netko će početi s 19 godina, a nekoga ćemo čekati i s 23 godine. Dosta igračica iz Hrvatske je godinama svoj odbojkaški put nastavljalo na američkim sveučilištima. - Ako bismo pričali o nekom razdoblju od prije deset i više godina, ne bih se složila da je to bio pravi put, iako su američki koledži bili organiziraniji od puno profesionalnih liga. Ipak, sustav natjecanja nije bio dovoljan da se razvije mladi igrač. Danas se te granice pomiču jer su dobili profesionalnu ligu, imaju dva natjecanja. Američka odbojkaška škola je jedna od najboljih u svijetu. Ne sjećam se da je netko osim Mije Jerkov studirao u SAD-u i bio u reprezentaciji na vrhunskoj razini, ali ne zaboravimo da je ona paralelno igrala i rusku ligu. Profesionalizam sustava se ne ogleda samo u dva treninga dnevno. Ako pričamo o vrhunskim uspjesima, igračice moraju odigrati ozbiljan broj utakmica, od 70 do 100, kad za to dođe vrijeme, kaže Svetlana Ilić.&nbsp;

Dvoranu imamo na raspolaganju koliko treba, o igračicama brine peteročlani stručni stožer, fizioterapeut je na raspolaganju 24 sata dnevno, a o tjelesnoj pripremi brine Pero Kuterovac, kaže glavna trenerica nedavno formiranog Cro Teama

Svetlana Ilić: Naše su igračice puno talentiranije od drugih, mi imamo vic i 'živac' za sport 

Ozljedama izranjavana Hrvatska nije uspjela zaustaviti moćni danski stroj pred 15 000 gledatelja, od kojih su dvije trećine bile u bojama skandinavske momčadi.Branitelji naslova svjetskog prvaka bolje su otvorili finale, dok se Hrvatska mučila u napadu i nakon 10 minuta igre Danci su vodili s 4-1. Dagur Sigurdsson je mijenjao obranu 5+1, pa 6-0, i u 20. minuti Hrvatska se približila na samo pogodak zaostatka. Nažalost, u 21. minuti zbog izravnog crvenog kartona (nakon oštrog prekršaja nad Laugeom) ostali smo bez jednog od ključnih igrača u obrani, Marka Mamića.Danska se do kraja poluvremena odvojila na četiri razlike (16-12), a s dva brza pogotka otvorila je i nastavak (18-12). U 41. minuti prednost im je narasla na +10 (24-14), a potom su živost u našu igri unijeli Mario Šoštarić i veteran Igor Karačić pa je Hrvatska do kraja uspjela smanjiti na šest golova zaostatka.Dansku su do nove svjetske krune predvodili sjajni Mathias Gidsel s 10 pogodaka (ujedno najbolji strijelac i MVP SP-a), dok je vratar Emil Nielsen skupio 13 obrana.U našim redovima najefikasniji su bili Ivan Martinović sa šest i Mario Šoštarić s pet pogodaka. Spomenuti dvojac izabran je i u najbolju sedmorku prvenstva - kao najbolji desni vanjski (Martinović) i najbolje desno krilo (Šoštarić ). Vratari Dominik Kuzmanović (4) i Ivan Pešić (1) imali su ukupno pet obrana.Prva je to medalja hrvatskih rukometaša na svjetskim prvenstvima nakon bronce osvojene 2013. u Španjolskoj, te ukupno šesta, pri čemu čak četvrta srebrna. Drugi su bili još u tri navrata (1995., 2005. i 2009.), a najveći uspjeh na svjetskim smotrama hrvatski rukometaši su ostvarili 2003. u Portugalu osvojivši zlatno odličje.Danci su produljili niz bez poraza na svjetskim prvenstvima na čak 37 utakmica (šest godina nepobjedivosti!), osvojivši pritom tri uzastopne titule. Posljednji poraz na SP-u doživjeli su u osmini finala 2017. od Norveške (25-27), a nakon toga su nanizali 35 pobjeda i dva remija. Na temelju toga, postali su prva reprezentacija u povijesti koja je spojila četiri svjetska naslova zaredom (2019., 2021., 2023., 2025.). Finalnim nastupom u Oslu,&nbsp;od najdražeg dresa oprostile su se dvije istinske legende hrvatskog rukometa - Domagoj Duvnjak i Igor Karačić, a njima dvojici, kao i svim ostalim srebrom okićenim suigračima, zahvalnost će iskazati poklonici sporta iz cijele Hrvatske u ponedjeljak (3. veljače) na zajedničkom dočeku na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Dolazak srebrnih rukometnih junaka na središnji zagrebački trg očekuje se oko 16 sati. Hrvatski olimpijski odbor (HOO) čestita muškoj rukometnoj reprezentaciji na naslovu svjetskog doprvaka, veličanstvenom uspjehu koji je iznova proslavio Lijepu Našu te ujedinio Hrvate u domovini i izvan njezinih granica! Iskrene čestitke i cjelokupnom Hrvatskom rukometnom savezu, na čelu s predsjednikom Tomislavom Grahovcem!

clanci-slike/Rukometasi-srebro-Duvnjak.jpg

Oslo, 2. veljače 2025. - San nije dosanjan, ali vrhunski pothvat je ostvaren! Hrvatska rukometna reprezentacija osvojila je srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu, nakon finalnog sraza u Oslu, u kojem su bolji bili nezaustavljivi Danci s 32-26 (16-12). Bronca je pripala Francuzima nakon drame s Portugalcima (35-34).

Hrvatski rukometaši svjetski doprvaci za 15. "veliku medalju" u kolekciji; Dancima 4. svjetska kruna zaredom

Prvi bod za Hrvatsku osvojio je Duje Ajduković porazivši Lukaša Kleina sa 7-6 (4), 6-3, da bi u drugom pojedinačnom dvoboju Dino Prižmić pobijedio Jozefa Kovalika sa 6-2, 6-2. Hrvatska je osigurala pobjedu dosegnuvši nedostižnih 3-0, nakon što su Nikola Mektić i Mate Pavić svladali Miloša Karola i Lukaša Kleina sa 7-6 (4), 7-5.&nbsp;Nakon toga ostalo je samo obaviti formalnost i odigrati još jedan pojedinačni dvoboj za kojega je hrvatski izbornik nominirao 19-godišnjeg Osječanina Mateja Dodiga koji je za suparnika imao iskusnog Norberta Gombosa. Slovaku su za pobjedu bila dovoljna dva "breaka", po jedan u svakom setu, a oba je ostvario kod rezultata 3-3. Hrvatska je ovom pobjedom osigurala nastup u sljedećoj fazi natjecanja u kojoj će između 12. i 14. rujna opet biti domaćin i to pobjedniku sraza Francuske i Brazila. Pobjednik rujanskog meča osigurat će nastup na završnici Davisova kupa koja će se ove godine održati u Bologni. (hoo/vk)

clanci-slike/Tenis_OS-Pavić-i-Mektić.jpg

Osijek, 1. veljače 2025. - U ogledu 1. kola kvalifikacijske faze Davisova kupa hrvatska muška teniska reprezentacija u Osijeku je svladala izabranike Slovačke s 3-1.

Pobjedom nad Slovačkom u Osijeku (3-1), hrvatski tenisači približili se završnici Davisova kupa

Ljutić je sjajno odvezla obje utrke u Courchevelu te na kraju slavila s velikih 1.26 sekundi prednosti ispred druge Šveđanke Sare Hector, odnosno 1.28 ispred treće Njemice Lebe Duerr.Sve tri pobjede sjajna Zagrepćanka ostvarila je ove sezone, prvu krajem prosinca u Semmeringu, drugu početkom siječnja u Kranjskoj Gori, a treću u posljednjoj utrci pred ovogodišnje Svjetsko prvenstvo od 4. do 16. veljače u Saalbachu.Ovom pobjedom Ljutić je skočila na drugo mjesto redoslijeda slalomašica u Svjetskom kupu s 409 bodova, 41 manje od vodeće Švicarke Camille Rast, koja je bila peta u Courchevelu, a 64 više od trećeplasirane, još jedne Švicarke Wendy Holdener, koja je nakon drugog mjesta u prvoj vožnji pala u drugoj.U ukupnom redoslijedu Svjetskog kupa Ljutić je četvrta sa 601 bodom, vodi Talijanka Federica Brignone sa 799 ispred Švicarke Lare Gut-Behrami sa 729 i Rast sa 607 bodova. Hrvatski olimpijski odbor (HOO) čestita Zrinki Ljubić treću pobjedu u Svjetskom kupu, ujedno i prvu ostvarenu u noćnom izdanju slalomske utrke alpskih skijašica!

Courchevel, 30. siječnja 2025. - Najbolja hrvatska skijašica Zrinka Ljutić ostvarila je treću pobjedu u Svjetskom kupu u karijeri, slavivši u noćnom slalomu u francuskom Courchevelu.

Trijumfom u slalomu u francuskom Courchevelu, izvrsna Zrinka Ljutić ostvarila treću pobjedu u Svjetskom kupu

Odlično je, uoči rukometnog "klasika", prognozirao legendarni Nikola Karabatić, ustvrdivši da bi Francuzi trenutačno bili favoriti protiv Hrvatske svuda, osim sada u Zagrebu pred 15.000 domaćih navijača...Upravo tako, nošeni navijačkom potporom u "grotlu" zagrebačke Arene&nbsp;hrvatski rukometaši igrali su kao u transu, vodeći od početka do kraja utakmice, čak i s devet pogodaka razlike. Francuzi nisu imali rješenja za obranu 5+1 i velik broj raspoloženih domaćih igrača pa su u pokušajima stizanja rezultata i mogućeg preokreta - ostali nedorečeni. Uspjeli su tek smanjiti razliku za častan poraz s tri pogotka zaostatka. Njima za utjehu, lopta je i ostala u hrvatskoj mreži s istekom 60. minute, kada je završno eruptirao navijački "vulkan" rijetko viđenim oduševljenjem, garniranim domoljubnim pjesmama.U redovima fanatično borbenog domaćina Zvonimir Srna i Marin Jelinić zabili su po sedam pogodaka, Dominik Kuzmanović je skupio 15 obrana, dok je Dika Mem s osam golova bio najučinkovitiji kod Francuza.Nemoguće je ne pohvaliti i sve ostale hrvatske igrače koji su iznijeli teret velike pobjede - ponajprije "ubojitog" Ivana Martinovića (6 pogodaka), potom Maraša, Glavaša, Šipića, Mamića, Lučina, Karačića, Šimića, Šušnju, Klaricu... Naravno, i kapetana Domagoja Duvnjaka koji je u 5. minuti utakmice (simbolično zbog petice na dresu) dobio zahvalu s tribina već tada "užarene" zagrebačke Arene.Prolaskom u finale, Hrvatska je osigurala šestu medalju sa svjetskih prvenstava u dosadašnjoj povijesti, a prvu nakon 12 godina kada je bila brončana u Španjolskoj. Također, bitno je istaknuti da je ovo Hrvatskoj peti ulazak u finale SP-a. Dosad je osvojila jedno zlatno (2003. u Portugalu) i tri srebrna odličja (Island 1995., Tunis 2005. i Hrvatska 2009.). (hoo/vk) Sve čestitke hrvatskim rukometašima i izborniku Daguru Sigurdssonu koji im je usadio vjeru u velike mogućnosti. Dok spavaju sa srebrom, s pravom mogu sanjati zlato!

clanci-slike/Rukomet-HR_FR-za-finale-slavlje.jpg

Zagreb, 30. siječnja 2025. - Sjajnom igrom i veličanstvenom polufinalnom pobjedom nad Francuskom 31-28 (18-11), hrvatska rukometna reprezentacija plasirala se u finale 29. Svjetskog prvenstva te će u nedjelju u Oslu od 18 sati igrati protiv Danske koja je uvjerljivo svladala Portugal s 40-27.

Hrvatski rukometaši svladali Francuze za finale SP-a, u nedjelju slijedi borba za zlato s Dancima u Oslu

Dvodnevni jubilarni sajam obrtničkih zanimanja otvoren je za sve zainteresirane buduće srednjoškolce u paviljonu 7/7A, a program s više od 60 raznih obrtničkih i strukovnih zanimanja u dva dana posjetit će više od 6 000 djece završnih razreda osnovne škole koji su u potrazi za budućim zanimanjem, izvijestili su iz HOK-a.Na obrtničkom sajmu budući srednjoškolci imaju priliku na jednom mjestu upoznati različite obrtnike, iz prve ruke čuti iskustva i uspješne priče obrtnika i steći uvid u najnovije svjetske trendove.Iz Obrtničke komore Zagreb ističu i kako su svojim aktivnostima uspjeli zainteresirati osnovnoškolce za obrtničke i srednje strukovne škole s obzirom na to da je broj djece upisane u obrtničke i srednje strukovne škole dosegao 71 posto od svih novoupisanih učenika u srednjih škola.U društvu zamjenika župana Zagrebačke županije Ervina Kolarca, gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića, predsjednika Hrvatske obrtničke komore Dalibora Kratohvila, predsjednika Obrtničke komore Zagreb Antuna Trojnara, predstavnika Hrvatske gospodarske komore i nekoliko ministarstava te drugih uzvanika, svečanosti je nazočio i predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša.Posebnu pozornost izazvao je dolazak proslavljenog veslačkog olimpijca Martina Sinkovića koji je, osim sportskog, odveć potvrdio i hvalevrijedan poduzetnički duh. (hoo/vk)

Zagreb, 29. siječnja 2025. - Na Zagrebačkom Velesajmu otvoren je jubilarni 10. Zagrebački obrtnički sajam, u organizaciji Obrtničke komore Zagreb i uz podršku Grada Zagreba, Zagrebačke županije, gradova iz zagrebačkog prstena, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva gospodarstva, Hrvatske obrtničke komore...&nbsp;

Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša nazočio otvaranju 10. Zagrebačkog obrtničkog sajma u društvu olimpijca Martina Sinkovića

Uoči Mađarske hrvatski izbornik morao je u sastav vratiti Marina Jelinića, koji je nakon ozljede Davida Mandića ostao jedino zdravo desno krilo, no veće je iznenađenje bio izostanak važnog srednjeg vanjskog Igora Karačića kojeg je u sastavu zamijenio Luka Lovre Klarica. Utakmicu koju su obilježili uporni mađarski pogoci za stalno vodstvo i do pet pogodaka prednosti, najbolje je dočarati kroz posljednjih pet, šest minuta kada su Mađari sjajnom serijom 5-1 poveli s 29-25, bacivši u očaj dupkom ispunjenu "ljepoticu sa zagrebačkog Laništa". U tom trenutku se izbornik Sigurdsson odlučio na potez očajnika te umjesto Kuzmanovića na vrata poslao Pešića, a ovaj je odgovorio s tri vezane obrane. Hrvatska se potom, golovima Šoštarića, Srne i Martinovića, vratila u igru. To je dodatno probudilo i "usijalo" tribine Arene Zagreb.Minutu i pol prije kraja Martinović je izborio isključenje Siposa, a Duvnjak još i sedmerac na ulasku u 60. minutu. Realizirao ga je neumoljivi Glavaš za 30-30.&nbsp;U svom posljednjem napadu Mađari nisu uspjeli proći s krila, te je Hrvatskoj ostalo 10 sekundi za završni napad. Najborbeniji i najbolji igrač utakmice, Zvonimir Srna, dugim je koracima pretrčao veći dio terena i sjajnom varkom uposlio usamljenog Šipića na poziciji pivota, a ovaj je ostao pribran te svladao odličnog Bartucza za erupciju oduševljenja na tribinama.Najefikasniji u pobjedničkom sastavu bio je Filip Glavaš sa šest golova, Šipić i Zvonimir Srna dodali su po pet, dok je Mađarsku predvodio Zoran Ilić s osam pogodaka.Ovom pobjedom Hrvatska je stigla do prvog polufinala na svjetskim prvenstvima nakon osam godina, kada je u Francuskoj bila četvrta. Posljednju medalju osvojila je prije 12 godina, kada je bila brončana u Španjolskoj. Uz to, Hrvatska ima i zlatno (2003. u Portugalu) te tri srebrna odličja (Island 1995., Tunis 2005. i Hrvatska 2009.). - Ne pamtim ovakvu utakmicu, ovo se događa vrlo rijetko. Nakon deset mjeseci u Hrvatskoj, konačno sam u polufinalu velikog natjecanja. A pogledajte tko sve nije od superjakih reprezentacija u četvrtinalu. Baš sam ponosan - kazao je Islanđanin s hrvatske klupe na konferenciji za novinare. Hrvatski kapetan Domagoj Duvnjak bio je sretan i zbog činjenice da mu je još jednom odgođen oproštaj od reprezentativnog dresa:- Hvala dečkima što nisu dopustili da mi ovo bude zadnja utakmica za Hrvatsku. San mi je uzeti medalju. Nakon pet godina opet smo se u polufinalu. Nitko sretniji od mene ako će biti medalja, znamo da idemo u Oslo, zašto ne iskoristiti šansu... Hrvatska će u četvrtak u Zagrebu igrati u polufinalu s Francuskom koja je, također u infarktnoj završnici, pobijedila Egipat 34-33, pogotkom Luke Karabatića u posljednjim desetinkama sekunde tog dvoboja.&nbsp;&nbsp;(hoo/vk)

clanci-slike/rukomet-HR-MAĐ.-za-polufinale.jpg

Zagreb, 28. siječnja 2025. - Hrvatski rukometaši priredili su još jednu epsku dramu! Sjajni izabranici Dagura Sigurdssona igrat će u polufinalu Svjetskog prvenstva nakon što su u četvrtfinalnom ogledu u punoj zagrebačkoj Areni, pogotkom Marina Šipića u posljednjoj sekundi, svladali Mađarsku s 31-30 (16-16).

Hrvatska u infarktnoj završnici s Mađarskom (31-30) izborila polufinale SP-a u kojem u četvrtak igra s Francuskom

Sutra 05.02.